Tribinu posvećenu neolitskim arheološkim nalazištima u Vinči, Starčevu i Lepenskom viru priredilo je pančevačko udruženje  „Las hentes“, u saradnji sa organizacijom pod nazivom „Mladi za turizam“ iz Beograda, u sredu, 7. novembra, u Gradskoj biblioteci. Tom prilikom posetioci su mogli da čuju nešto novo o ovim značajnim lokalitetima od njihovih predstavnika.

Najpre je arheolog Dragan Janković, kustos Muzeja grada Beograda, održao predavanje o životu neolitskog čoveka na arheološkom nalazištu Belo brdo u Vinči. Bilo je zanimljivo saznati da ljudi u neolitu nisu ratovali, da su se bavili razvijenom trgovinom i da su imali standardizovanu proizvodnju, kao i da su nosili odeću od fine tkanine.

Ovaj arheolog je skrenuo pažnju na probleme zbog kojih Vinča ne može biti stavljena pod zaštitu Uneska iako predstavlja jedan od prvih gradova u Evropi. Štaviše, centar vinčanske neolitske kulture, nastao pre 7.500 godina, postavlja Beograd na mapu najstarijih gradova na svetu. Janković je dodao da će, ukoliko mnogobrojni znaci budu dešifrovani, na ovom lokalitetu zvanično biti otkriveno najstarije pismo na svetu.

Nažalost, Belo brdo je već tri godine zatvoreno zbog klizišta koje preti da ga odnese u Dunav. U neposrednoj blizini se nalaze i domaćinstva s kojima država vodi imovinsko – pravni spor i čija kanalizacija svakodnevno ugrožava arheološki sloj debljine deset metara. Da sve bude gore, u okolini su i deponija i skladište radioaktivnog otpada.

Arhitekta Miodrag Mladenović informisao je građane o planovima koji se odnose na starčevački arheološko-turistički park i muzej  „Neolit“. Publiku je najviše fascinirala arhitektura budućeg naselja, naročito travnati krov i kosi stubovi.

Tvorac ovog grandioznog projekta iskoristio je priliku da u diskusiji čuje razmišljanja građana na osnovu kojih bi zamisao bila dalje usmeravana.

Nakon toga je njegov kolega Hristivoje Pavlović, predsednik udruženja  „Lepenski vir“, predstavio kako će u budućnosti izgledati to arheološko nalazište.

Turistički potencijal svih ovih mesta je veliki.

Dovoljno je samo spomenuti da Dunavom svakodnevno krstari bogata evropska elita, za koju na ovim prostorima nema atraktivnih sadržaja. Jasno je da bi se ulaganje u ovakve projekte veoma brѕo isplatilo, pa samim tim dodatno čudi nezainteresovanost države za njihov razvoj.

Tribina je bila dobro posećena, gostima su postavljena brojna i smislena pitanja, a predsednica udruženja  „Las hentes“  Jelena Simić nagovestila je da će se ovakvi edukativni programi nastaviti i da građani neće biti samo nemi posmatrači, već aktivni učesnici.

J. Filipović „Pančevac“